Napomena urednika: Kina je postigla izvanredne uspjehe u izgradnji moderne socijalističke zemlje pod vodstvom Komunističke partije Kine, što može pomoći drugim zemljama da zacrtaju vlastiti put prema modernizaciji. Činjenica da je pomoć u izgradnji globalne zajednice sa zajedničkom budućnošću jedan od bitnih zahtjeva modernizacije Kine pokazuje da ona ispunjava svoju globalnu odgovornost pomaganja drugim zemljama u poticanju njihovog razvoja. Tri stručnjaka dijele svoja mišljenja o tom pitanju s China Dailyjem.
Kina se ne "uzdiže", već se vraća - i možda će uskoro premašiti - svoju prijašnju središnju ulogu na svjetskoj pozornici. Kina je u povijesti imala tri globalna razdoblja: "zlatno doba" koje obuhvaća dinastiju Song (960.-1279.); razdoblje dominacije tijekom dinastija Yuan (1271.-1368.) i Ming (1368.-1644.); te povratak središnjoj ulozi od Deng Xiaopinga 1970-ih do Xi Jinpinga danas.
Bilo je i drugih velikih razdoblja u kojima su se svjetska i kineska povijest presijecale. Međutim, na upravo završenom 20. nacionalnom kongresu Komunističke partije Kine, zemlja je usvojila strukturni model usmjeren na brže i učinkovitije donošenje odluka, iz čega možemo zaključiti namjeru zemlje da dovrši svoj povratak središnjoj ulozi u novom svjetskom poretku temeljenom na učinkovitosti i prosperitetu kod kuće.
Dvadeseti kongres Komunističke partije Kine potvrdio je Xi Jinpinga kao jezgru KPK-a te formirao novi Centralni komitet KPK-a od 205 članova i novi Stalni odbor Političkog biroa Centralnog komiteta KPK-a.
Ovdje postoji nekoliko važnih točaka od interesa za svakog discipliniranog stručnjaka za vanjsku politiku.
Prvo, uglavnom na Zapadu, raspodjela izvršne vlasti kineskom vođi opisana je kao „precentralizirana“. Ali na Zapadu - posebno u Sjedinjenim Državama - ideja „izvršnog predsjedništva“ i korištenje „izjava o potpisivanju“ predstavljaju radikalnu centralizaciju koja omogućuje predsjednicima da ponište zakonodavstvo, što je dobilo na važnosti od predsjedničkih mandata Ronalda Reagana do Joea Bidena.
Drugo, važno je istaknuti dvije značajke govora glavnog tajnika Centralnog komiteta KPK-a Xi Jinpinga na 20. kongresu Partije: demokraciju s kineskim karakteristikama i tržišne mehanizme s kineskim karakteristikama.
Demokracija u kineskom kontekstu sastoji se od svakodnevnih stranačkih operacija i izbora/selekcije na širokoj nacionalnoj razini ili ekvivalenta „lokalne samouprave“ u zemljama poput Njemačke i Francuske. Kada se uravnoteži s „izravnom vlašću“ na razinama Stalnog odbora Političkog biroa, kineski proces donošenja odluka sredstvo je za agregaciju podataka i informacija „u stvarnom vremenu“ kako bi se osiguralo relevantno i učinkovito donošenje odluka.
Ovaj lokalni model važna je protuteža nacionalnoj vlasti, jer izravno donošenje odluka konkurira učinkovitosti i relevantnosti. Stoga bi to bila ključna značajka koju treba promatrati u nadolazećim godinama kao dio kineske paradigme upravljanja.
Treće, „tržišni mehanizmi“ u socijalizmu s kineskim karakteristikama znače maksimiziranje lokalnog izbora uz osiguranje „zajedničkog prosperiteta“. Cilj je ovdje koristiti tržište za određivanje i rangiranje prioriteta, a zatim – izravno donošenje odluka – za izvršavanje odluka, njihovu provedbu i preispitivanje radi maksimalne učinkovitosti. Pitanje nije slaže li se netko ili se ne slaže s ovim modelom. Donošenje odluka za ostvarenje zajedničkog prosperiteta za više od 1,4 milijarde ljudi nema presedana u svijetu.
Možda najistaknutiji signal i koncept koji je Xi izrazio u svojim govorima na 20. kongresu stranke jest zahtjev za „jedinstvom“, „inovacijama“ i „sigurnošću“ u okviru aktivnog protokola „modernizacije“.
Unutar ovih pojmova i koncepata skriveni su najambiciozniji i najsloženiji sustavi razvoja u povijesti: Kina je izvukla više ljudi iz siromaštva nego bilo koja zemlja u ljudskoj povijesti, budući da se njezin udio u globalnom BDP-u učetverostručio; Kina svake godine proizvodi više inženjera nego bilo koja zemlja; a otkako je Googleov AlphaGo pobijedio Fan Huija u drevnoj igri go 2015. godine, Kina je predvodila svijet u obrazovanju, inovacijama i implementaciji umjetne inteligencije.
Kina također ima drugi najveći broj važećih patenata, prednjači u svijetu u proizvodnji i generiranju trgovine, kao i u izvozu tehnologije.
Međutim, kinesko vodstvo suočava se i s neviđenim izazovima, kakve do sada nisu viđene. Na domaćem planu, Kina mora dovršiti prijelaz na čistu energiju bez vraćanja na korištenje ugljena i drugih fosilnih goriva te učinkovito obuzdati pandemiju COVID-19 uz održavanje gospodarskog rasta.
Također, zemlja mora vratiti povjerenje u svoje tržište nekretnina. Prosperitet potiče inflacijske cikluse potražnje i kreditiranja, što povećava dug i špekulacije. Stoga će Kini trebati novi model za suočavanje s ciklusom „procvata i pada“ kako bi stabilizirala svoj sektor nekretnina.
Štoviše, geopolitički, tajvansko pitanje kamuflira veći problem. Kina i Sjedinjene Države nalaze se usred „promjene poravnanja“ u svjetskom poretku koja se pojavljuje bez uobičajenog diplomatskog dijaloga posljednjih 60 godina. Postoji preklapajuće „hegemonijsko mapiranje“ - gdje SAD vojno okružuje kineske interese dok Kina ekonomski i financijski dominira u područjima koja su nekoć bila saveznici Zapada po defaultu.
Međutim, što se tiče posljednje točke, svijet se neće vratiti bipolarizmu. Poduzetničke tehnologije znače da će i manje nacije i nedržavni akteri imati istaknuto mjesto u novom svjetskom poretku.
Xi je uputio ispravan poziv za svijet posvećen međunarodnom pravu, suverenom integritetu i zajedničkom globalnom prosperitetu, kako bi se njegovao miran svijet. Da bi se to postiglo, Kina mora predvoditi dijalog i sustav „pomoći poduzećima“ usmjeren na pragmatičan razvoj, ekološku održivost i kontinuirano poboljšanje kvalitete života u globalnim dobrima.
Autor: Gilbert Morris | China Daily | Ažurirano: 31.10.2022. 07:29
Vrijeme objave: 31. listopada 2022.